|
Predgovor
Ova brošura je pripremljena od strane projekta Programa
Ujedinjenih nacija za razvoj / Svetskog fonda za životnu sredinu
(UNDP/GEF), pod nazivom: Dunavski regionalni projekat "Smanjenje
zagadjenja kroz promene poljoprivrednih propisa i demonstracije u pilot
projektu" i opisuje Najbolje Poljoprivredne Prakse (NPP/BAP), koje se mogu
primenjivati u zemljama koje svojom teritorijom obuhvataju dunavski
basen.
Preporuke su namenjene upravnicima farmi i njihovim
savetnicima.
Projekat je definisao 15 NPP. Kada se kombinuju, one veoma
pozitivno deluju na proizvodnju na farmama, dok istovremeno štite životnu
sredinu od velike količine azota (N), fosfora (P) i sredstava za zaštitu
biljaka (SZB), i stoga bi trebalo da se dalje šire kao dobre mere u
poljoprivredi. Jedna od ovih mera zahteva relativno velike investicije na
farmama (skladišta dubriva), dok je za drugu potrebno imati farmere
udružene radi zajedničkog korišćenja mehanizacije ili slične mogućnosti za
optimalno korišćenje stajskog dubriva. Ostale mere su jeftine i mogu se
primenjivati na svim farmama bez obzira na njihove ekonomske
mogućnosti.
Ovih 15 NPP formulisane su na osnovu prvobitnog "Nacrta
koncepta najboljih poljoprivrednih praksi za zemlje dunavskog basena",
datog u izveštaju "Preporuke za promenu politike za uvodjenje najboljih
poljoprivrednih praksi u zemljama centralnog i donjeg dela dunavskog
basena", završnog izveštaja prve faze UNDP/GEF Dunavskog regionalnog
projekta iz februara 2004. Izveštaj se može naći na internet stranici
projekta http://www.www.carlbrodrp.org.yu/index.htm
Cilj nije da se ovih 15 NPP detaljno predstave, već da se
daju osnovne NPP (iz plave zone u spomenutom izveštaju), koje su značajne
za svih sedam zemalja obuhvaćenih projektom. Isto tako, s obzirom da je
ovaj dokument namenjen farmerima i njihovim savetnicima, fokus je na NPP
koje su bitne na nivou farme. Ovo ne uključuje NPP vezane za preradjivačku
industriju, iskvarenu praksu, nacionalne planove za uklanjanje otpada,
pravila registracije pesticida ili prakse zasnovane na uslovima koji su
van kontrole farmera. Ovih 15 NPP uključuje preporuke na nižim, srednjim i
višim nivoima hijerarhije aktivnosti, koje su spomenute u završnom
izveštaju prve faze. Dodatno je definisano nekoliko NPP vezanih za mere
štednje vode, za koje se smatra da predstavljaju osnovu izvodljivosti
nekih drugih NPP
Definicija
Najbolje Poljoprivredne Prakse
(NPP):
- pozitivno deluju na vodenu sredinu kao i na proizvodnju na
farmama;
- izvodljive su i važeće za datu klimu, tipove zemljišta, modele
gajenja useva i uzgoja domaćih životinja, zakonsku regulativu itd.
u regionu u kojem će biti primenjene, a izvodljive su kad se uzme
u obzir i ekonomska moć pojedinih farmi;
- suprotne su lošim poljoprivrednim praksama, koje zagaduju
vodenu sredinu i pogoršavaju proizvodnju pojedinih farmi;
- mogu da se proširuju i primenjuju dobrovoljno od strane farmi
u basenu Dunava s obzirom na ekonomsku korist koju donose i korist
za životnu sredinu
- u skladu su sa politikom poljoprivrede i zaštite životne
sredine EU.
|
Srodni termini su:
-
Pravilnik Dobrih Poljoprivrednih Praksi (eng. CGAP) – koji je
povezan sa Direktivom o nitratima EU ( 676/91/EEC) i koji se odnosi jedino na azot
-
Zajednički Standardi Dobre Zemljoradničke Prakse (eng. GFP) - koje
odreduje Propis Saveta 1257/1999/EEC (odredbe vezane za podršku ruralnom
razvoju u okviru Evropskog Fonda za upućivanje i garancije u
poljoprivredi – eng. EAGGF), koji odreduje da zemlje članice moraju da
formulišu standarde " dobre zemljoradničke prakse" u svom Planu ruralnog
razvoja za 2004. - 2006.
-
Statutarni Uslovi Upravljanja (eng. SMR) - koje odreduje Propis EU
1782/2003/EEC, i predstavlja skup od 18 direktiva EU u
oblasti prirode, poljoprivredne životne sredine, bezbednosti hrane i
dobrobiti životinja
-
Dobri Uslovi za Poljoprivredu i Životnu Sredinu (eng. GAEC) - koje
odreduje Propis EU 1782/2003/EEC, i predstavljaju regionalno odredjene
mere, kojih zemljoradnici moraju da se pridržavaju u vezi sa minimumom
standarda za obradu zemljišta
-
Najbolja Raspoloživa Tehnika (eng. BAT) – koju odreduje Direktiva EU
o integrisanoj prevenciji zagadjenja i kontroli (IPPC) 61/96/EEC – "to je najefikasnija i najnaprednija faza
u razvoju aktivnosti i njihovih metoda delovanja koje ukazuju na
praktičnu prikladnost odredjenih tehnika za odredjivanje osnovnih
vrednosti ograničenja zagadjenja, koje su osmišljene da spreče, i gde to
nije izvodljivo, smanje zagadjenje i uticaj na zivotnu sredinu u
celini."
Iz srodnih termina vidi se da su svi povezani sa zakonima
EU. Basen Dunava obuhvata teritorije Ukrajine, Moldavije, Rumunije,
Bugarske, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine – nijedna od
njih nije članica EU. Ipak, Najbolje Poljoprivredne Prakse koje su
predstavljene u ovom dokumentu bile bi relevantne za razmatranje u vezi sa
razradom gore navedenih dokumenata (CGAP, GFP, SMR, GAEC i BAT), gde je
ovo bitno u procesu pristupanja Evropskoj Uniji.
Problemi koje poljoprivredne aktivnosti izazivaju u
životnoj sredini
Životna sredina može se podeliti na vodu, zemljište, vazduh
i zvuk. S obzirom da se NPP odnose na basen Dunava, ovde ce se samo
razmatrati vodena životna sredina.
Na kvalitet vode naročito utiču poljoprivredne aktivnosti
koje koriste azot, fosfor i sredstva za zaštitu biljaka:
- Azot (ili preciznije, nitrat) prouzrokuje na primer cvetanje algi u
morskim vodama i "plave bebe" (eng. "blue babies" ili
methemoglobinaemia).
- Fosfor prouzrokuje eutrofikaciju naročito slatkih voda kao što su
reke, jezera i potoci. Eutrofikacija je praćena neprijatnostima i
ugrožava zdravlje ljudi i životinja, s obzirom da alge i neki
fitoplanktoni proizvode visoko toksične supstance.
- Ostaci sredstava za zaštitu biljaka imaju različite opasne
posledice, na primer mogu da dovedu do poremećaja u reproduktivnoj moći
kod ljudi.
Poljoprivreda nije jedini izvor zagadjenja, ali
poljoprivredni sektor je jedan od najvećih zagadjivača. Upravljanje
individualnim farmama direktno utiče na nivo zagadjenja do kojeg dovode
njene aktivnosti.
Sl. 1 Poljoprivredne prakse utiču na
kvalitet vode u basenu Dunava |
NPP u vezi sa gore navedenim faktorima, osim navodnjavanja,
opisane su u daljem tekstu.
Ekonomija resursa
Azot (N), fosfor (P) i sredstva za zaštitu biljaka (SZB)
nisu samo potencijalno opasne materije po vodenu sredinu. Oni su
istovremeno veoma skupi, vredni i neophodni resursi u poljoprivrednoj
proizvodnji.
- Azotno đubrivo (čisti azot) obično košta 0.5 – 0.7 € / kg
- Fosforno đubrivo (čisti fosfor) obično košta 1.0 – 1.4 € / kg
- Herbicidi koštaju obično, po tretmanu, 20 do 150 € / ha
Zemljoradnik je, dakle, veoma ekonomski motivisan da koristi
resurse što je efikasnije moguće.
Bogati i uspešni zemljoradnici su
jednostavno oni koji generalno imaju dobru ekonomiju resursa!!!
Izračunavanje biljnog bilansa je jednostavan način da se otkrije
kolika je efikasnost kupljenog azota, fosfora i sredstava za zaštitu
biljaka koji se koriste na farmi.
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br.1
Na svim
farmama većim od 5 ha i/ili sa više od 5 grla stoke, potrebno je
uraditi ekonomiju resursa svake godine, najkasnije 1. aprila za
prethodnu godinu, i obuhvatiti ekonomija resursa bar za N, P i
sredstva za zaštitu biljaka. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1. |
Ekonomija
Troškovi
Za izračunavanje bilansa N i P,
i razmatranje upotrebe sredstava za zaštitu biljaka, uključujući
komentare i analize za zemljoradnika, savetniku bi trebalo 3 radna
dana i koštalo bi 75 €.
Prihodi
Nema direktnog prihoda, ali
otkrivaju se i uzimaju u obzir mogući problemi. |
Životna
sredina
Nema direktnih posledica po životnu sredinu
vezanih za N, P ili SZB, ali objašnjavaju se mogućnosti smanjenja
zagadjenja. |
Izračunavanje biljnog bilansa ili ekonomije resursa otkriva
efikasnost upotrebe prirodnih resursa ili potencijalnih opasnih
zagadjivača životne sredine, kao što su hranljive materije, voda, gorivo i
pesticidi.
Niska efikasnost, koja je jednaka visokoj zagadjenosti,
često je veoma vidljiva, ali veliki gubitak novca često postane jasan
farmeru tek pošto se uradi bilans hranljivih materija.
Za dobru ekonomiju
resursa neophodno je da se hranljive materije iz stajskog dubriva koriste
kao dubrivo za useve, a ovo se može desiti jedino ako se stajsko dubrivo
čuva na adekvatan način, a ne na goloj zemlji kao na Sl. 2.
Naredni grafikon pokazuje rezultate proračuna bilansa azota
na 8 farmi u Srbiji:
(Gore dati termini, prim.prev.: N balance with increasing
livestock density – Bilans azota sa povecanjem broja grla po površini,
Tendency for higher N balance with higher livestock density – Tendencija
ka povecanom bilansu azota sa povecanjem broja grla po površini, N balance
per ha – Bilans azota po hektaru, Livestock units per ha – Broj grla po
hektaru )
Iz datog prikaza vidi se da postoji ogromna razlika medu
pojedinim farmama – od 17 do 305 kg azota/ha, i da postoji tendencija ka
višem bilansu ako je veći broj grla po jedinici površine (1 uslovno grlo =
1 krava = 100 kg azota u stajskom dubrivu iz skladišta). Neke farme
mogu da zaključe da je njihov bilans azota zadovoljavajući.
Farma sa bilansom od 305 kg azota/ha ima površinu od 100 ha,
što znači da "zagaduje" okolinu sa 30,500 kg azota godišnje. Ovo nije
problem samo po životnu sredinu. S obzirom da je vrednost azota 59 dinara
/kg (izračunato na osnovu cene azotnog dubriva), ovo znači da farmer
godišnje gubi 1,8 miliona dinara samo na azotu
Iako linija tendencije na grafikonu nije dovoljno pouzdana,
ona u stvari veoma dobro odgovara sličnim kalkulacijama za druge grupe
farmi: teško je biti ispod bilansa od 50 kg azota/ha, a bilans raste sa
brojem grla po jedinici površine. Neke od farmi koje imaju najniže bilanse
privremeno mogu preterano da istroše zemljište. Nemoguće je obradjivati
zemlju bez ispuštanja N, P i SZB u životnu sredinu, osim kod organske
zemljoradnje koja ne koristi hemijska sredstva za zaštitu biljaka. To
znači da je nemoguće 100% iskoristiti resurse. Medutim, kroz NPP moguće je
postići visoku efikasnost upotrebe N, P i sredstava za zaštitu
biljaka.
Kada je očigledno da postoje previsoki bilansi, kao kod dve
farme iz gore datog prikaza, potrebno je istražiti moguće razloge:
- Upravljanje stajskim dubrivom: nedovoljni kapaciteti za skladištenje
stajskog dubriva, planiranje đubrenja koje ne uključuje stajsko dubrivo,
preveliki broj grla po jedinici površine itd.
- Ratarski proizvodni sistemi: uzorkovanje zemljišta i planiranje
đubrenja se ne sprovodi, mali je udeo površina pokrivenih usevima u toku
zime, loša tehnologija razbacivanja stajskog dubriva, stajsko dubrivo se
ne upija brzo u zemljište nakon primene itd.
- Stočarski prozvodni sistemi: balansiranje obroka se ne sprovodi, loš
kvalitet stočne hrane, životinje se ne hrane prema njihovim potrebama
itd.
Ratarski proizvodni sistemi
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br.2
Svaka
farma sa bar 1 ha obradivih useva treba da obezbedi uzorkovanje
zemljišta najmanje jednom u 5 godina. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1. |
Ekonomija
Troškovi
10 € po njivi za 5
godina.
Prihodi
Nema |
Životna
sredina
Nema direktnih posledica po životnu sredinu,
ali stvara se osnova za planiranje đubrenja. |
Rezultati analiza zemljišta koristiće se za poljosmenu i
planiranje đubrenja, a za ovo je potrebno obezbediti skup korekcionih
faktora – vidi Aneks 3, tabele 5, 6, 7 i 8.
Sl. 4 Uzorkovanje
zemljišta i analize zemljišta čine đubrenje preciznijim
Najbolja Poljoprivredna Praksa
Br.3
Poljosmena i planovi đubrenja treba da se pripreme za
sve farme vece od 5 ha svake godine najkasnije 31. marta, za zimske
useve najkasnije 1. avgusta. Planovi đubrenja treba da se zasnivaju
na ocekivanom nivou prinosa i potrebama useva, i da obuhvate i
stajska i mineralna dubriva. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1. |
Ekonomija
Troškovi
Savetniku su potrebna 2 radna
dana (50 €) ako se ovo radi po prvi put na farmi, inače je potreban
1 radni dan (25 €).
Prihodi
110 % povećanje efekta N i P na
njivi, što donosi vrednost od 915 €. |
Životna
sredina
Sprečeno nepotrebno rasipanje 1,036 kg N i 397
kg P. |
Kod poljosmene i planiranja đubrenja i farmer i životna
sredina su na dobitku. Farmer dobija zato što mu planovi omogućavaju da
postigne optimalnu ekonomiju proizvodnje, s obzirom da na ovaj način
optimalno koristi skupe hranljive materije. Životna sredina je na dobitku
zato što se pomoću ovih planova azot i fosfor raspoređuju na balansiran
način, i tako ih iskoriste biljke umesto da se ispuste u okolinu gde mogu
da budu veoma štetni po vodenu sredinu.
Moderni programi poljosmene i planiranja đubrenja zasnivaju
se na normama koje ograničavaju đubrenje samo na potrebe useva i smanjuju
primenu đubriva postižući pritom optimalnu proizvodnju.
Osnovni princip mora biti da se stajsko đubrivo pre svega
rasporedi tako da ispuni potrebe useva za đubrenjem, a da se mineralno
đubrivo koristi samo da se pokrije razlika između normiranog i stvarnog
doprinosa stajskog đubriva.
Upravljanje stajskim đubrivom je stoga osnova planiranja
đubrenja u skladu sa zakonskom regulativom EU. Program poljosmene i
planiranja đubrenja mora da obezbedi precizan proračun proizvodnje i
upotrebe stajskog đubriva, a standard đubriva je obavezan deo normativnih
tabela u programu. Dobar program može i da podnese varijaciju u
efikasnosti njive zavisno od vremena i metoda primene stajskog đubriva na
usevima.
Glavni rezultat programa poljosmene i planiranja đubrenja je
pregled njiva i đubriva koja treba da se rasporede po ha, po njivi i po
godišnjim dobima. Ostali rezultati, na primer, mogu da pokažu detalje o
njivi sa istorijom njive, zelenišnim đubrivima, prethodnom primenom
stajskog đubriva, zasejanim vrstama, parametrima zemljišta itd., a analize
mogu da pokažu oblasti pod zimskim usevima, prosečnu proizvodnju azota po
njivi u stajskom đubrivu itd.
Planovi đubrenja treba da se prave na osnovu određene
metodologije i spojenih normativnih tabela. Normativne tabele
uključuju:
- Norme za đubrenje useva (vidi tabelu 3.1 do 3.9);
- Norme za stajsko đubrivo (vidi tabelu 2);
- Normativne faktore korekcije za analize zemljišta, očekivane nivoe
prinosa, posledice prethodnih useva, posledice prethodnog korišćenja
stajskog đubriva i efekte zelenišnog đubriva.
Naredna tabela daje opšti pregled koraka izračunavanja
neophodnih hranljivih materija za useve u N, P, K i Mg.
Tabela 1: Pregled koraka za izračunavanje potrebnih
hranljivih materija.
Korak br. |
Tip |
Tabela |
Izračunavanje potrebe
za |
|
|
|
N |
P2O5 |
K2O |
MgO |
1 |
Standardna potreba |
3.1 |
Da |
Da |
Da |
Da |
Ispravka
za: |
2 |
Prinos |
3.1 |
Da |
Da |
Da |
Da |
3 |
Tekstura zemljišta |
3.2 |
Da |
Da |
Da |
Ne |
4 |
Humus |
3.3 |
Da |
Ne* |
Ne* |
Ne |
5 |
Kiselost zemljišta - Ph |
3.4 |
Da |
Da |
Da |
Ne |
6 |
Analize zemljišta |
3.5 |
Ne |
Da |
Da |
Ne |
7 |
Prethodni usev |
3.6 |
Da |
Ne |
Ne |
Ne |
8 |
Zelenišno đubrivo |
3.7 |
Da |
Ne |
Ne |
Ne |
9 |
Stajsko đubrivo |
3.8 |
Da |
Ne |
Ne |
Ne |
10 |
Bilans hranljivih
materija |
3.9 |
Ne |
Da |
Da |
Ne |
*Moguće ako je potrebno. Vidi tabelu 3.3 u Aneksu 3
Bilans se izrađuje
na osnovu dostupnog stajskog đubriva i kupovnih mineralnih đubriva.
Disbalansi na pojedinim njivama takođe treba da se uzmu u obzir pri izradi
bilansa za naradne godine, što znači da za prikazanu njivu nije potrebno
đubrenje kalijumom narednih godina.
Stočarski proizvodni sistemi
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br. 4.
Stoci
treba davati sledovanja hrane koja imaju pravilan balans energije,
proteina i minerala u odnosu na produktivnost. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1. |
Ekonomija
Troškovi
Jednom savetniku potreban je
jedan radni dan 5 puta godišnje i košta 125 €. Neophodan je i kod
praćenja proizvodnje mleka, što košta 15 € po kravi godišnje.
Prihodi
Produktivnost
povečana za 15%, uz iste troškove ishrane, procenjeno na 20,000 €.
|
Životna
sredina
Smanjilo bi se prisustvo N i P u djubrivu za
15%, ali uz povećanje produktivnosti od 15%, i količina djubriva bi
se takode povećala za 15%, dakle nema posledica.
|
Norme za ishranu životinja tipično opisuju potrebe za
energijom, proteinima, kalijumom (K) i fosforom (P) kao najvažnijim
faktorima. Azot je vezan za proteine u stočnoj hrani. Faktor koji je
najviše ograničen odrediće nivo proizvodnje, a ako postoji disbalans
izmedju faktora, generalno će doći do niske efikasnosti stočne hrane.
Sledeći prikaz daje tipični primer godišnjeg prometa azota,
fosfora i kalijuma u ishrani jedne krave muzare:
Sl.6 Ciklus N, P i K
kod jedne krave muzare koja godišnje daje 5 000 kg mleka. N, P i K za
telad vezani su jedino za proizvodnju embriona.
(Gore dati termini, prim.prev.: feed – stočna hrana, milk –
mleko, offspring and weight gain – telad i dobitak na težini, slamnata
prostirka i otpaci hrane, manure and slurry – stajnjak i osoka)
Ako se, na primer, kravi daje 14 kg ili oko 20% manje
fosfora nego što je potrebno za prozvodnju 5 000 kg mleka, onda će
iskorišćenost N (protein), kao i K i ostalih elemenata, biti 20% ispod
optimalne, a oko 27 kg N biće neiskorišćeno. Velika količina se naravno
može naći u urinu i stajnjaku.
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br.
5.
Čišćenje štala vodom treba izbegavati ili smanjiti na
minimum. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1. |
Ekonomija
Troškovi
Nema direktnih troškova, ali
mogla bi biti neophodna upotreba alternativnih sistema čišćenja.
Možda bi bile potrebno investiranje u renoviranje štala.
Prihodi
Ušteda na
troškovima za vodu i ušteda na troškovima za rukovanje đubrivom i
njegovo čuvanje. |
Životna
sredina
Nema direktnih posledica, ali stvaraju se
uslovi za upotrebu prirodnog đubriva za useve. |
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br. 6.
Pojenje
stoke treba da se odvija tako da se sprečava prosipanje vode. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1. |
Ekonomija
Troškovi
Zamena starih
pojilica.
Prihodi
Ušteda na
troškovima za vodu i ušteda na troškovima za rukovanje đubrivom i
njegovo čuvanje. |
Životna
sredina
Nema direktnih posledica, ali stvaraju se
uslovi za upotrebu prirodnog đubriva za useve. |
Broj grla stoke po jedinici površine
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br.
7.
Maksimalni broj grla treba da odgovara količini azota u
stajskom đubrivu po izlasku iz skladišta – 170 kg azota /ha. Đubrivo
treba prodavati drugim farmama ili upotrebiti na njivama drugih
farmi u slučaju većeg broja grla stoke po jedinici površine. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1. |
Ekonomija
Troškovi
Nema – stajnjak se koristi u
dogovoru sa susedom.
Prihodi
Nema. |
Životna
sredina
Sprečeno nepotrebno rasipanje 1 858 kg N i 713
kg P. |
Sl. 7 Potreban je
sklad između broja grla stoke na farmi i površine u plodoredu koja se može
đubriti stajskim đubrivom. Teško je iskoristiti efekat đubrenja kod
stajskog đubriva, ukoliko se na njivama primeni količina veća od 170 kg
N/ha
Tabela 2: Standard stajskog đubriva. Sve vrednosti
predstavljaju količine i kvalitet stajnjaka na skladištu. U ovom primeru,
normativne vrednosti nisu podeljene na čvrsti i tečni deo, što bi bilo
poželjno radi određivanja dimenzija skladišta đubriva.
Br. |
Vrsta stoke |
Nivo produktivnosti |
Smeštajni kapacitet |
Tip prostirke |
Tone |
kg N/t |
kg P/t |
kg K/t |
kg P2O5/t |
kg K2O/t |
N total |
P total |
K total |
1 |
Krmače |
20 prasića po krmači godišnje po 7.5 kg |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
3.8 |
6.2 |
2.1 |
3.8 |
4.8 |
4.5 |
23.6 |
8.0 |
14.3 |
2 |
Krmače |
20 prasića po krmači godišnje po 7.5 kg |
Podovi sa delimičnim ili potpunim rešetkama |
Piljevina ili ništa |
6.8 |
4.6 |
1.3 |
1.8 |
3.0 |
2.2 |
31.1 |
8.8 |
12.2 |
3 |
10 prasića |
Od 7.5 do 25 kg |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
1.1 |
4.3 |
1.5 |
3.5 |
3.4 |
4.2 |
4.7 |
1.7 |
3.8 |
4 |
10 prasića |
Od 7.5 do 25 kg |
Podovi sa delimičnim ili potpunim rešetkama |
Piljevina ili ništa |
1.6 |
4.4 |
1.2 |
2.2 |
2.7 |
2.6 |
7.2 |
2.0 |
3.6 |
5 |
10 tovljenika |
Od 25 do 105 kg |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
5.3 |
5.1 |
1.4 |
3.6 |
3.3 |
4.3 |
26.5 |
7.6 |
18.7 |
6 |
10 tovljenika |
Od 25 do 105 kg |
Podovi sa delimičnim ili potpunim rešetkama |
Piljevina ili ništa |
6.1 |
5.6 |
1.2 |
2.7 |
2.7 |
3.3 |
34.3 |
7.4 |
16.5 |
7 |
Krave muzare |
6,000 kg mleka po kravi godišnje |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
15.5 |
5.1 |
1.0 |
5.5 |
2.3 |
6.6 |
79.1 |
15.5 |
85.3 |
8 |
Krave muzare |
4,000 kg mleka po kravi godišnje |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
12.0 |
5.1 |
1.0 |
5.5 |
2.3 |
6.6 |
61.2 |
12.0 |
66.0 |
9 |
Junice |
Od 6 meseci do teljenja, dnevno dobitak 700 grama |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
5.5 |
5.3 |
1.1 |
5.7 |
2.5 |
6.9 |
29.2 |
6.1 |
31.4 |
10 |
Telad |
Do 6 meseci starosti, dnevno dobitak 800 grama |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
1.7 |
5.6 |
1.8 |
2.5 |
4.1 |
3.1 |
9.5 |
3.1 |
4.3 |
11 |
Tovna junad |
Od 6 meseci starosti do 450 kg, 450 g, |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
3.5 |
6.5 |
1.4 |
4.0 |
3.2 |
4.8 |
22.8 |
4.9 |
14.0 |
12 |
Krave u sistemu krava-tele |
1 tele godišnje |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
9.8 |
5.52 |
1.0 |
6.5 |
2.3 |
7.8 |
53.9 |
9.8 |
63.7 |
13 |
Konji |
600 kg žive mere |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
5.1 |
8.3 |
1.8 |
13.4 |
4.1 |
16.1 |
42.3 |
9.2 |
68.3 |
14 |
Ovce |
2 jagnjeta godišnje, dnevno dobitak 150 grama |
Čvrsti podovi sa slamenom prostirkom, uključujući
zasebno sakupljanje urina |
Slama |
1.2 |
12.3 |
2.7 |
31.0 |
6.2 |
37.3 |
14.8 |
3.2 |
37.2 |
15 |
100 koka nosilja |
|
Baterijski sistem, uklanjanje đubriva bez dodavanja
vode |
|
10.0 |
6.5 |
2.2 |
2.6 |
5.0 |
3.1 |
65.0 |
22.0 |
26.0 |
Upravljanje stajskim đubrivom
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br.
8. Potrebno je da postoji kapacitet skladištenja đubriva
za najmanje 6 meseci proizvodnje đubriva na farmi.Proizvodnim
sistemima koji koriste prostirku potreban je kapacitet skladištenja
i tečnih i čvrstih materija. Proizvodni sistemi sa dubokom
prostirkom mogu da čuvaju đubrivo na njivi do 6 meseci, ukoliko
đubrivo ima minimum 30 % suve materije. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1. |
Ekonomija
Troškovi
Neophodni kapacitet skladištenja
od 2,000 m3 po investicionoj ceni od 100 €/m3 ili ukupno 200,000 €,
što sa amortizacijom za 15 godina donosi godišnje troškove od
otprilike 15,000 €. (Cene skladištenja đubriva imaju širok
raspon).
Prihodi
Mogućnost
upotrebe prirodnog đubriva za useve. Skladištenje đubriva doprinosi
povećanju prinosa na njivi za 20%, što vredi 1,830 €. |
Životna
sredina
Sprečeno nepotrebno rasipanje 2,072 kg N i 794
kg P. |
_files/bap8.gif)
Sl. 8 Primer
separacionog skladišta za stajsko đubrivo.Ovakvo skladištenje se
primenjuje na farmama koje nemaju odvode za osoku u štali i zbog toga
moraju da odvajaju čvrsti i tečni deo stajnjaka u samom skladištu.
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br. 9. Mora se
sprečiti razblaživanje prirodnog đubriva kišnicom. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1. |
Ekonomija
Troškovi
Poklopac na cisterni za osoku
zahteva dodatnu investiciju od 50% što je 5,500€ godišnje. Na
primer, skupljanje kišnice košta 500 €.
Prihodi
Ušteda na troškovima transporta
osoke na njive. |
Životna
sredina
Nema posledica po životnu sredinu.
|
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br.
10. Primena đjubriva ne treba da se obavlja u periodu od
15. oktobra do 1. marta, u svakom slučaju ne na zamrznutom zemljištu
ili zemljištu sa nagibom većim od 7%. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1 |
Ekonomija
Troškovi
Nema, ali potrebno je
skladištenje đubriva.
Prihodi
Primena u pravo vreme doprinosi
povećanju prinosa njive za 10%, što vredi 915 €. |
Životna
sredina
Sprečeno nepotrebno rasipanje 1,036 kg N i 397
kg P |
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br.
11. Potrebno je koristiti pravilnu tehnologiju za primenu
stajskog đubriva. Tečno đubrivo i osoku treba primeniti uz pomoć
sistema polaganja u trake ili ubrizgavanjem u zemljište. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1 |
Ekonomija
Troškovi
Nije ništa skuplja od drugih
metoda primene. Trebalo bi da je dostupna kroz zajedničku nabavku i
korišćenje mašina ili preko servisnih centara.
Prihodi
Primena stajskog đubriva uz
upotrebu optimalne tehnologije doprinosi povećanju prinosa njive za
20%, što vredi 1,830 €. |
Životna
sredina
Sprečeno nepotrebno rasipanje 2,072 kg N i 794
kg P. |
Pravilna oprema za razbacivanje stajskog đubriva je veoma
skupa i zahteva veliku proizvodnju da bi korišćenjem opravdala troškove.
Dobro rešenje za porodicne farme je da koriste ovakvu opremu zajednički,
na osnovu sporazuma, kao što je dato u Aneksu 4.
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br.
12. Stajsko đubrivo treba da se pomeša sa zemljištem u
roku od 6 sati. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1 |
Ekonomija
Troškovi
Nema dodatnih troškova.
Prihodi
Verovatno doprinosi
povećanju prinosa njive za 5%, što vredi 400 €. |
Životna
sredina
Sprečeno nepotrebno rasipanje 518 kg N i 199
kg P |
Upotreba hemikalija
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br.
13. Prskanje SZB treba primeniti u skladu sa potrebama, a
pri doziranju treba uzeti u obzir vreme prskanja, fazu razvoja useva
i klimatske uslove. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1 |
Ekonomija
Troškovi
Potrebno je planiranje zaštite
useva, na primer 2 sata rada.
Prihodi
Smanjiti dozu na 25% od količine
koju preporučuje proizvođač. Sa dva prskanja herbicida na 20 ha,
ušteda je: 75% x 35 € /ha po jednom prskanju x 2 prskanja po sezoni
x 20 ha = 1,050 €. |
Životna
sredina
Smanjena upotreba SZB za 75%, jednaka je, na
primer, 20 litara (zavisi od agensa SZB). |
_files/top.gif)
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br. 14. Oprema
za prskanje SZB treba pravilno da funkcioniše i treba obezbediti
ispravne dizne da bi se obezbedilo ravnomerno prskanje. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1 |
Ekonomija
Troškovi
Za testiranje prskalice
savetniku je potrebno pola dana. Renoviranje prskalice košta na
primer 500 €, ili 100 € godišnje.
Prihodi
Nema direktnog prihoda, ali
stvaraju se uslovi za smanjenje troškova upotrebom smanjenih doza
|
Životna
sredina
Nema posledica po životnu sredinu.
|
Sl. 9 Merač za
jednostavno i brzo testiranje dizni na prskalicama
Najbolja Poljoprivredna Praksa Br.
15. Sredstva za zaštitu bilja treba čuvati na zaključanom
mestu i voditi knjige o kupovini i upotrebi ovih sredstava. |
Procena posledica u
slučaju farme iz Aneksa 1 |
Ekonomija
Troškovi
Koštalo bi, na primer, 500 €,
ili 35 € godišnje ako se skladište amortizuje na 15
godina.
Prihodi
Nema
direktnih prihoda. |
Environmental
Nema direktnih posledica po
životnu sredinu. |
Aneks 1: Primer jedne
farme
Aneks 2: Rezime posledica
koje NPP imaju po ekonomiju i životnu sredinu na primeru farme
Aneks 3: Normativne tabele
za planiranje njive i djubriva
Aneks 4: Standardni ugovor
o zajedničkom vlasništvu i korišćenju mašina
|
|